Arhiva kategorije: Nekategorizirano

NAJAVA

Najavljujemo Društveni sastanak  pod nazivom

“Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka – prvih 15 godina”

dana 5. 12. 2018. u 18. sati u knjižnici “Bogdan Ogrizović”,

te   proslavu 15. rođendana Društva u Jurandvoru 13. 12. 2018.

“HRVATSKA GLAGOLJICA”

Članovi Društva su 19. 11. 2018. obišli  nedavno otvorenu izložbu  u Nacionalnoj i sveućilišnoj knjižnici  “HRVATSKA GLAGOLJICA” u sklopu programa Europske godine kulturne baštine pod sloganom Slovimo glagoljicom. Izložba daje  prikaz glagoljice kroz prizmu njezina povijesnog razvoja, tipografije, kulturološkoga utjecaja i suvremene primjene.

Osim same izložbe upoznali smo se i sa radom i funkcioniranjem cijele ustanove.

600 GODINA MAJKE BOŽJE GORIČKE

Majka Božja Gorička, hodočasničko svetište pored Jurandvora, jedno je od najstarijih u Hrvatskoj, a najveće u Krčkoj biskupiji.

17. 10. 18. god.  u Velikoj dvorani Matice hrvatske održana je prezentacija dokumentarnog filma Nene Kužine

“Majka Božja Gorička: Šest stoljeća tajanstvene prisutnosti”

mr. sc . Marinko Barbiš,

rektor Hodočasničkog svetišta Majke Božje Goričke, nas je upoznao sa sadržajem svoje tek izdane knjige

“Velika dobrotvorka – šest stoljeća hodočasničkog svetišta MAJKE BOŽJE GORIČKE”

(1415-2015)

 

 

STUDIJSKO PUTOVANJE

u Krk, Vrh i Žgombići   29. 9. 2018.

U gradu Krku smo uz pomoć vlč. Zvonimira Seršića razgledali Krčku katedralu  sa  kapelom sv. Barbare koju je dao izgraditi Ivan VII.  Frankopan. Razledali smo i sakristiju u crkvi sv. Kvirina sa Frankopanskom palom iz 1475.godine

Posjetili smo  Frankopanski kaštel koji su stanovnici grada počeli graditi 1191. godine za vladavine kneza Bartola I.  i kneza Vida I.

Poslije ručka u Vrhu,  uputili smo se  za Žgombiće u crkvicu sv. Andrije, gdje nas je vlč. Nikola Radić upoznao sa nastankom i sadržajem teksta darovnice kneza Ivana VII. Frankopana crkvici svetog Andrije koja je napisana u selu Sršići 1454. godine.

 

 

Frankopani 1118. – 2018.

Frankopanski kaštel Krk

Društveni sastanak  21. 9.  2018. u knjižnici Bogdan Ogrizović

900 godina od prvog spomena Krčkog kneza Dujma

Podsjetili smo se na  krčke kneževe  od Dujma 1118. g do Ivana VII. Frankopana, 1480. godine.

 

 

Otkrivena spomen-ploča prof. Vjekoslavu Štefaniću

 U okviru proslave  blagdana 

POHOĐENJA MARIJINA U ŽUPI DRAGA BAŠĆANSKA

otkrivena je 1. lipnja 2018. spomen-ploča

dr. sc., dr. h. c.Vjekoslavu Štefaniću prof.  

hrvatskom  filologu i paleografu, te suosnivaču DRUŠTVA KRČKIH HRVATA  u Zagrebu  1936. g.

Svečanost otkrivanja spomen ploče na kući  u kojoj se rodio ,otvorio je Općinski načelnik Toni Juranić. O životu i djelu prof. Vjekoslava Štefanića govorila  je akad. Anica Nazor.

Nakon svečanog euharistijskog slavlja u župnoj crkvi, prigodno je slovo održao akademik Josip Bratulić.

 

 

Izlet na Bled i Staru fužinu

Dana 25. 5. 2018.

posjetili smo Stari grad na Bledu i upoznali se sa povijesti tog dijela Slovenije.

Prof. Petra Stankovska nas je pak upoznala sa obilnom glagogljskom rukopisnom građom pohranjenom u

Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani.

Nakon Bleda uputili smo se u Staru Fužinu mjesto blizu Bohinjskog jezera. Tu smo posjetili Crkvu sv. Paval sa dva glagoljska  grafita iz XV. stoljeća.

Nakon obilnog obroka i šetnje uz Bohinsjko jezero, rastali smo se od Petre, Damjane, Arnea i Petera te zaputili natrag u Zagreb.

“Životinje otoka Krka, osobitosti i nepoznato”

  knjižnica  “Bogdan Ogrizović”, 17. 4.  2018.

Dr. sc. Nikola Tvrtković je održao predavanje pod nazivom

“Životinje otoka Krka, osobitosti i nepoznato”

Ukratko je predstavljena povijest istraživanja faune otoka Krka, od prvog istraživanja njemačkog znanstvenika Ernest-a Friedrich-a Germar-a (1811) preko prvog popisa životinja otoka krčkog liječnika Ivana Krstitelja Kubića (1875) do danas.

Sastav faune otoka je rezultat geografskog položaja, povijesti naseljavanja i lokalnog izumiranja, blizine kopna, veličine otoka, raznolikosti staništa i njihove očuvanosti. Iako je otok Krk jedan od najbolje istraženih i faunom najbogatijih otoka Jadrana krije još mnogo nepoznanica. Fotografijama su se predstavile neke od značajnijih i interesantnih vrsta koje obitavaju na otoku, od nekih rijetkih leptira do zadnjih doseljenika među kojima su i medvjedi.