U zagrebačkoj knjižnici „Bogdan Ogrizović“, u ponedjeljak 9. prosinca 2024. u organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka, održano je predavanje na temu „Sveta Lucija i njeno značenje za Krk i Krčane“. Predavanje je održao izv.prof.dr sc. Tomislav Galović.
Među najvažnijim spomenicima hrvatskoga ranog srednjeg vijeka po svome značaju prvo mjesto bez sumnje pripada znamenitoj Bašćanskoj ploči – u kamenu isklesanoj darovnici hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira hrvatskim benediktincima glagoljašima na bašćanskom području otoka Krka, te zapisu o gradnji crkve posvećene sv. Luciji. Kao najznačajniji, najstariji i ujedno najopsežniji hrvatski epigrafski spomenik pisan glagoljicom sve do 1934. godine nalazio se u nekoć opatijskoj crkvi sv. Lucije u selu Jurandvor u blizini Baške. U predavanju su se podrobno prikazala istraživanja cjelokupnoga kompleksa sv. Lucije u Jurandvoru, od njegovih početaka pa do početka 14. stoljeća kada u opatiji više nema monaha-redovnika benediktinaca.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka u utorak 22. listopada 2024. godine održano je predavanje u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića „Galijoti – braća po veslu“.
Predavanje je održao autor knjige „Obitelj Cicuta s Krka upomorskim bitkama kroz stoljeća“ Mladen Bastijanić, direktni potomak obitelji Cicuta.
Koristeći raznovrsno gradivo iz arhiva, Mladen Bastijanić je istražio važan segment krčke prošlosti: povezanost s obitelji Cicuta koja je u povijesti jadranskog i sredozemnog prostora odigrala vrlo značajnu, a nedovoljno istraženu i relativno slabo poznatu ulogu. Knjiga predstavlja prvo sustavno istraživanje o obitelji Cicuta kojim autor donosi niz novih podataka koje uklapa u suvremeni kontekst krčke povijesti i kulture.
Za ovo predavanje autor je izdvojio poglavlje „Galijoti – braća po veslu“ i brojnom auditoriju približio slikom i rječju povijesne bitke, strukturu galije i život galijota, s posebnim naglaskom na ulogu Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća.
Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka organiziralo je 19.rujna 2024. godine u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predavanje Camino Krk: Prva dionica hrvatske mreže Puta sv. Jakova (Camino de Santiago)
Predavanje je održao Vedran Pražen, tajnik Bratovštine Sv. Jakova.
Publici je približio bogatu tradiciju hodočašća koja u Hrvatskoj traje više od 800 godina te projekt Camino Krk kao prvu dionicu obnovljene hrvatske Camino rute.
Camino Krk, kao dio globalno poznatog Puta sv. Jakova (Camino de Santiago), pruža priliku hodočasnicima da iskuse dio tog svjetski poznatog puta na hrvatskom tlu. Ovaj poseban “Camino doživljaj” privlači preko milijun ljudi godišnje, koji pješice prelaze staze prema svetištu sv. Jakova u španjolskom gradu Santiago de Compostela. Kroz Camino Krk od listopada 2019. prošlo je preko 10 tisuća ljudi iz cijele Europe ali i SAD-a, Kanade, Južne Afrike i Australije. Ovo hodočašće nije samo fizičko putovanje, već i duhovno iskustvo koje povezuje ljude iz cijelog svijeta.
Okupljeni su sa zanimanjem slušali o planovima za daljnje širenje hrvatske mreže Camino staza te su imali priliku saznati više o povijesti, kulturi i duhovnoj dimenziji ovog jedinstvenog puta.
U ponedjeljak 13. svibnja 2024. u knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović” u Zagrebu održano je predavanje “Baška i bašćanski kraj danas” u organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka.
Predavanje je održao mr. sc. Toni Juranić dipl. oec, načelnik Općine Baška u kojem je nazočne upoznao sa geografskim položajem općine, mjestima u njezinom sastavu, razvojem turizma do današnjih dana, ostvarenim rezultatima u razvoju i izgradnji, te o budućim planovima. U tijeku predavanja prikazan je kratki film povodom 110-e godišnjice turizma u Baški.
Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka 4. travnja 2024. u knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“, organiziralo je predavanje pod nazivom „Glagoljski štikleci (na Krku i malo šire) “. Predavanje je održala Mirna Lipovac, članica Predsjedništva Društva Krčana i prijatelja otoka Krka i tajnica Društva prijatelja glagoljice.
Upoznali smo se sa manje poznatim detaljima vezanima uz dvadesetak klesanih, rukom pisanih i tiskanih glagoljskih zapisa koji su nastali tijekom tisuću godina, kao i s nekoliko znamenitih Krčana i suvremenih glagoljskih obilježja koja čine posebnost otoka Krka.
Nakladnik Libricon, Društvo prijatelja glagoljice i Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka organizirali su u četvrtak, 22. veljače 2024., u zagrebačkom Centru za kulturu Trešnjevka predavanje „Kvarnerskim otocima pješice i biciklom“ iz ciklusa putopisnih predavanja „Putnička klasa“. Predavači su bili autori knjige istog naziva Lara Černicki i Stašo Forenbaher.
Predavanje se tetemeljilo ne njihovoj zadnjoj knjizi posvećenoj kvarnerskim otocima u kojoj su predstavljeni četiri velika kvarnerska otoka: Krk s nenaseljenim otokom Prvićem, Rabom, Cresom i Lošinjem sa otočićima lošinjskog arhipelaga Ilovik sa Svetim Petrom, Suskom i Unijama. Autori knjige dvije su godine obilazili otoke pješice i biciklom. Prolazili su starim putevima i kamenitim visoravnima, nailazili na ruševne crkve, napuštene pastirske zaselke, obzidane lokve i skrovite uvale i plaže.
27. rujna 2023. godine u Zagrebu u knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović održano je predavanje o gospodarenju dubašljanskim šumama pod nazivom “Drmun” – kulturno prirodni fenomen otoka Krka.Najprije je izvršni voditelj Centra Dino Buljat okupljenima predstavio Interpretacijski centar DUBoak i načine na koji isti kroz svoj postav, ali i popratne aktivnosti (poput interpretacijskih šetnji i radionica) nastoji valorizirati maritimnu, kulturnu i prirodnu baštinu koja se najbolje ogleda upravo u našim drmunima.Nakon toga je Toni Kraljić, magistar inženjer šumarstva, govorio o tradicijskom održivom gospodarenju šumama, značaju za bioraznolikost, povijest i kulturu čovjeka od vremena Liburna do danas.
17. 4. 2023. godine u maloj dvorani Matice hrvatske
dr.sc. Sanja Zubčić, red. prof. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održala je, uz punu dvoranu, predavanje
Jezična raznolikost otoka Krka
Rijetko se na tako malom geografskom prostoru susreće toliko međusobno različitih mjesnih govora kao na otoku Krku, i upravo to predstavlja njegovu jezičnu posebnost.
VEZANI UZ OTOK KRK I DRUŠTVO KRČANA I PRIJATELJA OTOKA KRKA