Sve objave od drustvokrcana-pk

Nekategorizirano

Izlet u Biserujku i Fulfinum

27. 9.2025. godine krenuli smo iz Zagreba u nova saznanja o bogatoj riznici geologije i povijesti našeg zlatnog otoka.

Najprije smo posjetili spilju Biserujku  u općini Dobrinj na otoku Krku poznatu i kao Vitezićeva špilja.

 

 

Najniža točka špilje izmjerena je na -13 metara, a dno spilje se nalazi na samo  30 metara iznad razine mora.

 

U spilji je stalna temperatura između 10 i 15 stupnjeva, a vlaga visoka, oko 95%. Spilja  je bogata spiljskim ukrasima – stalagmitima i stalaktitima, kao i stupovima.

Više o spilji može se naći na https://www.spilja-biserujka.com.hr/spilja_biserujka_hr.html

 

 

Nakon odlične prezentacije naše vodičice Jasne Brusić, uputili smo se prema arheološkom parku Fulfinumu u Mirinama pokraj Omišlja.

Grad Fulfinum se razvio polovicom I. stoljeća, a njegovi ostaci se i danas nalaze u uvali Sepen na području Mirine pod zemljom, ali i nekoliko metara pod morem.

Priču o ovom arheološkom lokalitetu koji čuva nevjerojatnu priču čiji korijeni sežu i do dvije tisuće godina u prošlost na sebi svojstven i  osebujan način ispričao nam je vodič Alen Karabaić.

Više o Fulfinumu se može naći na https://www.info-krk.com/omisalj/kultura/69/fulfinum.

 

Predavanja

Vrtlarska i parkovna kultura otoka Krka

U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka 25. rujna 2025. održano je predavanje „Vrtlarska i parkovna kultura otoka Krka“  u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Predavanje je održala mr. Dobrila Kraljić, dipl.ing.agr., ovlaštena krajobrazna arhitektica.

Čuli smo kako krajobraz otoka Krka i naselja najbolje prepoznajemo i najduže pamtimo upravo po zelenilu. Raslinje ukazuje na vitalnost prirode, na gospodarstvo otoka i na urbanu kulturu naselja.

 

Na ovom predavanju Dobrila Kraljić je opisala  skupinu  ukrasnog bilja, zelenila koje nije samoodrživo, a koje se njeguje i oblikuje zbog ljepote i ugode.

 

Hortikultura briše granice među postavljenom biljnom podjelom i objedinjuje vještinu i oduševljenje stvarajući tako živu umjetnost koja se mijenja i koja ima svoje mijene. Ukrasno ili urbano zelenilo stoljećima obilježava otočne trgove, groblja i puteve, a današnji parkovi i vrtovi snažno definiraju sliku svakog naselja zasebno. Nijedna prostorna struktura ne utječe na kvalitetu ambijenta javnog i privatnog prostora kao zelenilo. Zelenilo u naseljima uvijek je doprinosilo ekološkoj, estetskoj i etičkoj kvaliteti prostornog i društvenog života, ali danas posebno.

 

Putovanja

IZLET NA KRK Kornić / Sv.Dunat / Lakmartin

U nova istraživanja smo se  uputili 24. svibnja 2025. godine.

Etno kuća u Korniću je tradicionalna kuća iz 19. st. u kojoj je smještena etnografska zbirka koju čini više od 700 izložaka koji predočavaju svakodnevni život iz tog doba, a osnovana je u sklopu Katedre Čakavskog Sabora Kornić. Voditelj i autor stručnog postava je Damir Kremenić, etnolog i muzeolog, koji nam je zbirku prezentirao.

Crkvica sveti Dunat kraj Punta na otoku Krku je ranoromanička crkvica izgrađena na raskrižju puteva koji vode prema Puntu, Krku, Korniću i Vrbniku. Uz crkve u Ninu i Zadru, jedna je od najznačajnijih spomenika starohrvatske arhitekture. O crkvici nam je govorio Damir Kremenić.

Na OPG-u Magriž obitelji Mrakovčić ljubazni domaćini su nam prezentirali svoje proizvode ovčji sir i maslinovo ulje kao i  njihovu proizvodnju uz razgled proizvodnog postrojenja. Na kraju obilaska imali smo priliku degustirati više vrsta sira i maslinovo ulje i ručati tradicionalne šurlice s gulašom u ugodnoj atmosferi njihovog restorana.

Šetnjom uz more u gradu Krku završili smo još jedno interesantno putovanje i krenuli put Zagreba.

Predavanja

Geologija otoka Krka

U knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu 22. svibnja 2025.  Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka organiziralo je u suradnji sa knjižnicom i udrugom ProGeo Hrvatska predavanje

„Geologija otoka Krka“.Predavanje je održao prof. dr. sc. Tihomir Marjanac.

 

Otok Krk ima vrlo zanimljivu geološku građu i izuzetnu geološku baštinu. Na predavanju su se prikazali osnovni motivi njegove građe, od najstarijih stijena i okoliša u kojima su one nastale, do najmlađih koje dokumentriraju dramatične promjene klime i katastrofičke geološke događaje koji su oblikovali današnji izgled i reljef otoka.

Opisali su se tragovi impaktnog kratera na Krku i tragovi ledenjaka koji su prije 300.000 godina prekrili cijeli otok.

Predavanja

Gutenberg, Europa, Hrvatska, otok Krk

 

Mirna Lipovac, članica predsjedništva Društva Krčana i prijatelja otoka Krka i tajnica Društva prijatelja glagoljice održala je u četvrtak, 10. travnja 2025. u zagrebačkoj knjižnici  i čitaonici “Bogdan Ogrizović” predavanje na temu “Gutenberg, Europa, Hrvatska, otok Krk”.

Tijekom predavanja Mirna Lipovac je nazočne upoznala sa životom i radom Johannesa Gutenberga, izumiteljem tiskarskog stroja s pomičnim slovima, te utjecajem njegova izuma na širenju pismenosti u Europi kao i važnosti za objavljivanje prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskog Dvora iz 1483. godine. Šetnja Gutenbergovom galaksijom završila je na otoku Krku.

Poseban osvrt posvećen je dvjema znamenitim osobama rodom iz Vrbnika: prvom i posljednjem slovorescu i tiskaru, Blažu Baroniću i Dragutinu Antunu Parčiću.

Nekategorizirano

XIV. redovna skupština Društva

7. travnja je održana redovna skupština Društva u maloj dvorani Matice hrvatske .

Nakon povjerenja izglasanog zapisničarki, ovjeroviteljima zapisnika i verifikacijske komisije jednoglasno su usvojena sva izvješća vezana uz 2024. godinu kao i planovi za 2025/26. godinu.

Uz pregršt dobrih ideja i prijedloga pod točkom “Razno”, skupština je završila, a članovi su se uz presnac (presnec, presnoc) i čašu zlatne žlahtine još neko vrijeme družili.

Nekategorizirano

TESLINA MUNJARA U PUNTU IZ 1929. GODINE

U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka, u utorak 4. ožujka 2025. u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović održano je predavanje Dr.sc. Darka Žubrinića po naslovom Teslina munjara u Puntu izgrađena 1929. godine.

Predavanje se temeljilo na podacima koje je prof.dr. Rado Žic Mikulin objavio putem Interneta. Godine 1929. u Puntu (tada Aleksandrovo) izgrađena je Munjara (električna centrala), za koju je tehničke nacrte pripremio sam Nikola Tesla. Poticaj za izgradnju došao je još 1925. u New Yorku, zahvaljujući tome što je Pero Orlić Vincencov, mornar iz Punta, poznavao Teslu i zamolio ga za pomoć. U dogovoru s Mikulom (Nikolom) Teslom, emigranti iz Punta u SAD-u, prikupili su 15.000 dolara (čemu danas odgovara iznos od 281.000 dolara) i izgradili Munjaru Aleksandrovo.

Predavanja

Biskupi, svećenici i župe na području Krčke biskupije

Prvo ovogodišnje predavanje bilo je u ponedjeljak 20. siječnja 2025. godine u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ o svećenicima i župama na području Krčke biskupije od 1900. godine do danas s naglaskom na značaj i posebnost 20-tog stoljeća.

Uz autora knjige „Biskupi, svećenici i župe na području Krčke biskupije od 1900. godine do danas“ velečasnog dr. sc. Antona Bozanića sudjelovali su jedan od recenzenata knjige izvanredni prof. dr. sc. Tomislav Galović i glavni urednik „Krčkog vala“ Denis Lešić.

Predavanja

Sv. Lucija, povijest i njeno značenje za Krk i Krčane

U zagrebačkoj knjižnici „Bogdan Ogrizović“, u ponedjeljak 9. prosinca 2024. u organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka, održano je predavanje na temu „Sveta Lucija i njeno značenje za Krk i Krčane“. Predavanje je održao izv.prof.dr sc. Tomislav Galović.

Među najvažnijim spomenicima hrvatskoga ranog srednjeg vijeka po svome značaju prvo mjesto bez sumnje pripada znamenitoj Bašćanskoj ploči – u kamenu isklesanoj darovnici hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira hrvatskim benediktincima glagoljašima na bašćanskom području otoka Krka, te zapisu o gradnji crkve posvećene sv. Luciji. Kao najznačajniji, najstariji i ujedno najopsežniji hrvatski epigrafski spomenik pisan glagoljicom sve do 1934. godine nalazio se u nekoć opatijskoj crkvi sv. Lucije u selu Jurandvor u blizini Baške. U predavanju su se podrobno prikazala istraživanja cjelokupnoga kompleksa sv. Lucije u Jurandvoru, od njegovih početaka pa do početka 14. stoljeća kada u opatiji više nema monaha-redovnika benediktinaca.