U nova istraživanja smo se uputili 24. svibnja 2025. godine.
Etno kuća u Korniću je tradicionalna kuća iz 19. st. u kojoj je smještena etnografska zbirka koju čini više od 700 izložaka koji predočavaju svakodnevni život iz tog doba, a osnovana je u sklopu Katedre Čakavskog Sabora Kornić. Voditelj i autor stručnog postava je Damir Kremenić, etnolog i muzeolog, koji nam je zbirku prezentirao.
Crkvica sveti Dunat kraj Punta na otoku Krku je ranoromanička crkvica izgrađena na raskrižju puteva koji vode prema Puntu, Krku, Korniću i Vrbniku. Uz crkve u Ninu i Zadru, jedna je od najznačajnijih spomenika starohrvatske arhitekture. O crkvici nam je govorio Damir Kremenić.
Na OPG-u Magriž obitelji Mrakovčić ljubazni domaćini su nam prezentirali svoje proizvode ovčji sir i maslinovo ulje kao i njihovu proizvodnju uz razgled proizvodnog postrojenja. Na kraju obilaska imali smo priliku degustirati više vrsta sira i maslinovo ulje i ručati tradicionalne šurlice s gulašom u ugodnoj atmosferi njihovog restorana.
Šetnjom uz more u gradu Krku završili smo još jedno interesantno putovanje i krenuli put Zagreba.
U knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu 22. svibnja 2025. Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka organiziralo je u suradnji sa knjižnicom i udrugom ProGeo Hrvatska predavanje
„Geologija otoka Krka“.Predavanje je održao prof. dr. sc. Tihomir Marjanac.
Otok Krk ima vrlo zanimljivu geološku građu i izuzetnu geološku baštinu. Na predavanju su se prikazali osnovni motivi njegove građe, od najstarijih stijena i okoliša u kojima su one nastale, do najmlađih koje dokumentriraju dramatične promjene klime i katastrofičke geološke događaje koji su oblikovali današnji izgled i reljef otoka.
Opisali su se tragovi impaktnog kratera na Krku i tragovi ledenjaka koji su prije 300.000 godina prekrili cijeli otok.
Mirna Lipovac, članica predsjedništva Društva Krčana i prijatelja otoka Krka i tajnica Društva prijatelja glagoljice održala je u četvrtak, 10. travnja 2025. u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović” predavanje na temu “Gutenberg, Europa, Hrvatska, otok Krk”.
Tijekom predavanja Mirna Lipovac je nazočne upoznala sa životom i radom Johannesa Gutenberga, izumiteljem tiskarskog stroja s pomičnim slovima, te utjecajem njegova izuma na širenju pismenosti u Europi kao i važnosti za objavljivanje prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskog Dvora iz 1483. godine. Šetnja Gutenbergovom galaksijom završila je na otoku Krku.
Poseban osvrt posvećen je dvjema znamenitim osobama rodom iz Vrbnika: prvom i posljednjem slovorescu i tiskaru, Blažu Baroniću i Dragutinu Antunu Parčiću.
7. travnja je održana redovna skupština Društva u maloj dvorani Matice hrvatske .
Nakon povjerenja izglasanog zapisničarki, ovjeroviteljima zapisnika i verifikacijske komisije jednoglasno su usvojena sva izvješća vezana uz 2024. godinu kao i planovi za 2025/26. godinu.
Uz pregršt dobrih ideja i prijedloga pod točkom “Razno”, skupština je završila, a članovi su se uz presnac (presnec, presnoc) i čašu zlatne žlahtine još neko vrijeme družili.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka, u utorak 4. ožujka 2025. u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović održano je predavanje Dr.sc. Darka Žubrinića po naslovom Teslina munjara u Puntu izgrađena 1929. godine.
Predavanje se temeljilo na podacima koje je prof.dr. Rado Žic Mikulin objavio putem Interneta. Godine 1929. u Puntu (tada Aleksandrovo) izgrađena je Munjara (električna centrala), za koju je tehničke nacrte pripremio sam Nikola Tesla. Poticaj za izgradnju došao je još 1925. u New Yorku, zahvaljujući tome što je Pero Orlić Vincencov, mornar iz Punta, poznavao Teslu i zamolio ga za pomoć. U dogovoru s Mikulom (Nikolom) Teslom, emigranti iz Punta u SAD-u, prikupili su 15.000 dolara (čemu danas odgovara iznos od 281.000 dolara) i izgradili Munjaru Aleksandrovo.
Prvo ovogodišnje predavanje bilo je u ponedjeljak 20. siječnja 2025. godine u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ o svećenicima i župama na području Krčke biskupije od 1900. godine do danas s naglaskom na značaj i posebnost 20-tog stoljeća.
Uz autora knjige „Biskupi, svećenici i župe na području Krčke biskupije od 1900. godine do danas“ velečasnog dr. sc. Antona Bozanića sudjelovali su jedan od recenzenata knjige izvanredni prof. dr. sc. Tomislav Galović i glavni urednik „Krčkog vala“ Denis Lešić.
U zagrebačkoj knjižnici „Bogdan Ogrizović“, u ponedjeljak 9. prosinca 2024. u organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka, održano je predavanje na temu „Sveta Lucija i njeno značenje za Krk i Krčane“. Predavanje je održao izv.prof.dr sc. Tomislav Galović.
Među najvažnijim spomenicima hrvatskoga ranog srednjeg vijeka po svome značaju prvo mjesto bez sumnje pripada znamenitoj Bašćanskoj ploči – u kamenu isklesanoj darovnici hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira hrvatskim benediktincima glagoljašima na bašćanskom području otoka Krka, te zapisu o gradnji crkve posvećene sv. Luciji. Kao najznačajniji, najstariji i ujedno najopsežniji hrvatski epigrafski spomenik pisan glagoljicom sve do 1934. godine nalazio se u nekoć opatijskoj crkvi sv. Lucije u selu Jurandvor u blizini Baške. U predavanju su se podrobno prikazala istraživanja cjelokupnoga kompleksa sv. Lucije u Jurandvoru, od njegovih početaka pa do početka 14. stoljeća kada u opatiji više nema monaha-redovnika benediktinaca.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka u utorak 22. listopada 2024. godine održano je predavanje u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića „Galijoti – braća po veslu“.
Predavanje je održao autor knjige „Obitelj Cicuta s Krka upomorskim bitkama kroz stoljeća“ Mladen Bastijanić, direktni potomak obitelji Cicuta.
Koristeći raznovrsno gradivo iz arhiva, Mladen Bastijanić je istražio važan segment krčke prošlosti: povezanost s obitelji Cicuta koja je u povijesti jadranskog i sredozemnog prostora odigrala vrlo značajnu, a nedovoljno istraženu i relativno slabo poznatu ulogu. Knjiga predstavlja prvo sustavno istraživanje o obitelji Cicuta kojim autor donosi niz novih podataka koje uklapa u suvremeni kontekst krčke povijesti i kulture.
Za ovo predavanje autor je izdvojio poglavlje „Galijoti – braća po veslu“ i brojnom auditoriju približio slikom i rječju povijesne bitke, strukturu galije i život galijota, s posebnim naglaskom na ulogu Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća.
U malinskarskoj luci u ime domaćina dočekao nas je Alen KARABAIĆ, vodič interpretator DUBoak-a, te je nakon dobrodošlice poveo članove Društva u obilazak malinskarske luke od lanterne (svjetionika) do Jaza, te tom prilikom nazočne upoznao s razvojem Malinske od trgovačke luke do turističke destinacije.
Nakon toga krenuli smo turističkim vlakićem do drmuna (šume).
Dolaskom na lokaciju drmuna Alen nas je upoznao s dubašljanskim hrastovim šumama i načinom gospodarenja šumama hrasta medunca u svrhu drvene brodogradnje.
Povratkom u Malinsku obišli smo uz vodstvo Alena Interpretacijski centar DUBoak, da bi potom uslijedila šetnja do škvera obitelji Kraljić gdje su sudionici izleta upoznati sa umijećem tradicijske brodogradnje.
Nakon razgledavanja škvera imali smo zajednički ručak i druženje do povratka u Zagreb u restoranu „Portić“.
VEZANI UZ OTOK KRK I DRUŠTVO KRČANA I PRIJATELJA OTOKA KRKA
Etno kuća u Korniću je tradicionalna kuća iz 19. st. u kojoj je smještena etnografska zbirka koju čini više od 700 izložaka koji predočavaju svakodnevni život iz tog doba, a osnovana je u sklopu Katedre Čakavskog Sabora Kornić. Voditelj i autor stručnog postava je Damir Kremenić, etnolog i muzeolog, koji nam je zbirku prezentirao.
Crkvica sveti Dunat kraj Punta na otoku Krku je ranoromanička crkvica izgrađena na raskrižju puteva koji vode prema Puntu, Krku, Korniću i Vrbniku. Uz crkve u Ninu i Zadru, jedna je od najznačajnijih spomenika starohrvatske arhitekture. O crkvici nam je govorio Damir Kremenić.
