Prof. dr. sci. Petrica Novosel-Žic
Zgb 24. 4. 2014.
GEOGRAFIJA OTOKA KRKA

 

Nejednak oblik otoka Krka i Cresa utječe na različiti intenzitet inače podjednakih gospodarskih djelatnosti, a osobito na broj i rasprostranjenost naselja.

Površina obaju otoka prema I.Krivičiću iz 1993. g. izmjerena na karti 1:5 000
iznosi 405,78 km četvornih.

Prema novijem mjerenju Hrvatskog hidrografskog instituta otok Cres je veći i ima 405,70 km2 a otok Krk 405,22 km2.

 

Poprečna reljefna podjela i rasprostranjenost naselja na otoku Krku

I, Niski sjeverni Krk zaprema 2,8 % površine otoka s 2 naselja;

II,Valoviti srednji Krk 56,8% površine i 60 naselja

III,Visoki južni Krk 30% pov.i 6 naselja.

 

Pregledna geološka skica

Uzdužni, dinarski smjer pružanja reljefa ističe središnju, plodnu flišnu sinklinalu (udolinu) s djelomično potopljenim Omišaljskim poljem na NW i Bašćanskim na SE.
U geološkom sastavu otoka prevladavaju vapnene stijene gornje i donje krede.

Matematički položaj na „dodiru“ s paralelom od 45 stupnjeva sjeverne geografske širine, k tome i blizina mora posebna su klimatska prednost ne samo Punta, već čitavog otoka i šire.
Za svoj topografski položaj i prostorno širenje Punat koristi istočnu obalu Puntarske drage, ujedno i naplavni dio Velovrške (Veli Vrh 541 m) prisojne padine što je do nedavno isticalo amfiteatralni tlocrt naselja. U zadnje vrijeme Punat se „proteže“ ka jugu.
Padina u zaleđu nije samo prirodna kulisa već i višestruko gospodarski iskorištavan prostor.
Poluotok Prniba od pašnjaka i Krase od komunade postali su posljednjih desetljeća 19. st. prosperitetni vinogradi.
To se je odrazilo i na porastu stanovništva. Danas je Prniba pošumljena, zelena oaza, a Krase su uz rijetke iznimke puste. Postepeno prelaze ponovno u komunadu.