Blog

 U okviru proslave  blagdana 

POHOĐENJA MARIJINA U ŽUPI DRAGA BAŠĆANSKA

otkrivena je 1. lipnja 2018. spomen-ploča

dr. sc., dr. h. c.Vjekoslavu Štefaniću prof.  

hrvatskom  filologu i paleografu, te suosnivaču DRUŠTVA KRČKIH HRVATA  u Zagrebu  1936. g.

Svečanost otkrivanja spomen ploče na kući  u kojoj se rodio ,otvorio je Općinski načelnik Toni Juranić. O životu i djelu prof. Vjekoslava Štefanića govorila  je akad. Anica Nazor.

Nakon svečanog euharistijskog slavlja u župnoj crkvi, prigodno je slovo održao akademik Josip Bratulić.

Dana 25. 5. 2018.

posjetili smo Stari grad na Bledu i upoznali se sa povijesti tog dijela Slovenije.

Prof. Petra Stankovska nas je pak upoznala sa obilnom glagogljskom rukopisnom građom pohranjenom u

Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani.

Nakon Bleda uputili smo se u Staru Fužinu mjesto blizu Bohinjskog jezera. Tu smo posjetili Crkvu sv. Paval sa dva glagoljska  grafita iz XV. stoljeća.

Nakon obilnog obroka i šetnje uz Bohinsjko jezero, rastali smo se od Petre, Damjane, Arnea i Petera te zaputili natrag u Zagreb.

Oganizirali smo  projekciju filmova sa izleta u 2017. godini

1.  Sv. Vid -Miholjice i Dubašnicu,
2. Putovima Frankopana .

Projekcija  se održala u Velikoj dvorani Matice hrvatske   15. 5. 2018.

  knjižnica  “Bogdan Ogrizović”, 17. 4.  2018.

Dr. sc. Nikola Tvrtković je održao predavanje pod nazivom

“Životinje otoka Krka, osobitosti i nepoznato”

Ukratko je predstavljena povijest istraživanja faune otoka Krka, od prvog istraživanja njemačkog znanstvenika Ernest-a Friedrich-a Germar-a (1811) preko prvog popisa životinja otoka krčkog liječnika Ivana Krstitelja Kubića (1875) do danas.

Sastav faune otoka je rezultat geografskog položaja, povijesti naseljavanja i lokalnog izumiranja, blizine kopna, veličine otoka, raznolikosti staništa i njihove očuvanosti. Iako je otok Krk jedan od najbolje istraženih i faunom najbogatijih otoka Jadrana krije još mnogo nepoznanica. Fotografijama su se predstavile neke od značajnijih i interesantnih vrsta koje obitavaju na otoku, od nekih rijetkih leptira do zadnjih doseljenika među kojima su i medvjedi.

XLIII. društveni sastanak

 Slijed narodnih nošnji sa našeg otoka od praslavenske  Kotige  pa sve do “merikanske ” nošnje sa početka XX. stoljeća predstavio nam je

Damir Kremenić

23. ožujka  u knjižnici “Bogdan Ogrizović”,

Članovi Društva su 21. 2. 2018. posjetili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, te pod stručnim vodstvom gospođe Sonje Martinović razgledali Zbirku rukopisa i starih knjiga, Zbirku muzkalija i audio materijala, Grafičku zbirku i Zbirku zemljopisnih karata i atlasa .

 15. veljače 2018. u Knjižnici “Bogdan Ogrizović”

dr. sc. Tvrko Zebec, dr. sc. Berislav Horvatić , dr. sc. Tanja Perić Polonijo i Damir Kremenić predstavili su  knjigu

IZABRANA DJELA NIKOLE BONIFAČIĆA ROŽINA

knjigu su uredili: Ruža Bonifačić i Tvrtko Zebec

obnovitelj glagoljskog tiska i preporoditelj Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u XVIII. stoljeću

u Knjžnici “Bogdan Ogrizović” 19. siječnja 2018.  J. Mužina je predstavio život i djelo fra Antona Juranića iz Baške,   našeg najznačajnijeg  franjevaca trećoredaca- glagoljaša iz XVIII. stoljeća.

ODRŽALO JE

VII. REDOVNU SKUPŠTINU i

  PROSLAVU XIV. OBLJETNICE DRUŠTVA                              

na dan Sv. Lucije 13. 12. 2017. u 18 sati u restoranu “Frankopan”, Frankopanska br. 8

Dnevni red skupštine:

• Pozdravna riječ i izbor radnih tijela 7. Skupštine Društva
• Usvajanje zapisnika prethodne, 6. Skupštine Društva
• Izvještaji o radu Društva u 2017. g.
• Plan rada i financija za 2018. g.
• Pravilnik o organiziranju i vođenju izleta i putovanja
• Izbor članova Predsjedništva, rasprava, pitanja i prijedlozi

Proslava XIV. obljetnice Društva započela je večerom, a nakon večere i rođendanske torte, poslušali smo malo glazbe sa našeg otoka.

  XXXX. DRUŠTVENI SASTANAK 

26.10.2017.  u knjižnici “B. Ogrizović”, Preradovićeva 7. održano je predavanje Ljubice Štambuk o popu Ivanu Feretiću iz Vrbnika

U predavanju je dan osvrt na život i djelovanje značajnog, ali nedovoljno poznatog Krčanina, popa glagoljaša Ivana Feretića .

Uz svećeničku službu koju je uzorno obavljao i bio izvrstan propovjednik, bavio se je i književnošću, poviješću, teološkim raspravama, botanikom i narodnim liječenjem, a bio je i poznavatelj više jezika, te pravi sveznadar. Bio je istinski domoljub. S jedne je strane nastavljač vjekovne krčke glagoljaške tradicije, a s druge strane preteča je ideja ilirskoga pokreta. Relativno je slabo poznat jer je njegov opsežan i raznolik opus najvećim dijelom neobjavljen. Navedene su osnovne crtice iz njegova života poznate iz literature i kratak osvrt na različite njegove djelatnosti. Istaknuta je ta njegova svestranost i veliki doprinos kulturnom i prosvjetnom razvoju otoka Krka.