27. ožujka održano je predavanje o povijesti brodogradnje otoka Krka u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
Krčki brodomaketar i čuvar pomorske baštine Željko Skomeršić govorio je općenito o brodogradnji na otoku Krku kroz povijest, tipologiji brodova koja se najviše gradila, povijesnim dokumentima, materijalu za gradnju i njegovom porijeklu, razvoju drugih zanimanja uz brodogradnju – kovačima, jedrarima, užarima i brodovima i ribarstvu kao gospodarskoj djelatnosti.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka i knjžnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu je 30. travnja predstavljen novi, 78. svezak Krčkog zbornika Povijesnog društva otoka Krka.
Izv.prof.dr.sc. Tomislav Galović, glavni urednik Zbornika, predstavio je novi svezak Krčkog zbornika u Zagrebu, u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
Krčki zbornik kao časopis – godišnjak Povijesnog društva otoka Krka – objavljuje znanstvene i stručne priloge iz područja povijesti, arheologije, arhitekture, bibliografije, biografije, demografije, epigrafije, etnografije, etnologije, filologije, folkloristike, geografije, humanistike, iseljeništva, jezikoslovlja, kartografije, klimatologije, književnosti, kroatologije, kulture, kulturne antropologije, likovnih umjetnosti, muzičke umjetnosti, narodnog života i običaja, numizmatike, paleografije, povijesti umjetnosti, privrede, religijskih znanosti, sociologije, školstva, turizma, zdravstva i drugoga (portal “Hrčak”).
U ispunjenoj dvorani slušatelji su čuli o sadržaju novog sveska, ali i o značenju časopisa – godišnjaka Povijesnog društva otoka Krka koje još od davne 1970. godine objavljuje u Krčkom zborniku znanstvene i stručne priloge iz svih područja važnih za otok Krk.
4. ožujka je održana redovna skupština Društva u maloj dvorani Matice hrvatske .
Nakon povjerenja izglasanog zapisničarki, ovjeroviteljima zapisnika i verifikacijskoj komisiji jednoglasno su usvojena sva izvješća vezana uz 2025. godinu kao i planovi za 2026/27. godinu.
Nakon prijedloga, diskusije i promišljanja o planovima pod točkom “Razno”, skupština je završila, a članovi su se uz presnac (presnec, presnoc) i čašu zlatne žlahtine još neko vrijeme družili.
25.2.2026. u 18 sati u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavljene su knjižice “Molitvenik Gašpara Vnučića”.
Zalaganjem Katedre Čakavskog sabora Kornić, u izdanju Katedre, Vrbničkog kulturnog društva Frankopan i Naklade Kvarner iz Novog Vinodolskog, prije godinu dana iz tiska su izašle dvije knjige malog formata – faksimil Molitvenika Gašpara Vnučića (u Vrbniku ga zovu Molitvenik popa Savata) iz 1568. godine i prijepis zanimljivih molitvica, litanija i zaziva koje je „grišni sluga Gašpar“ zapisao u svoj molitvenik.
Ovo značajno izdanje predstavili su
Akademik Mateo Žagar, akademik Milan Mihaljević i čelnik Katedre Čakavskog sabora Kornić, mag. Damir Kremenić
3.2.2026. godine Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka je organiziralo skupni posjet izložbi u Galeriji Klovićevi dvori u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva
U POČETKU BIJAŠE KRALJEVSTVO
Posebna privilegija bila je imati stručno voditeljstvo izv. prof. dr. sc. Tomislava Galovića, počasnog člana našeg Društva.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka 19.1. 2026. u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održano je predstavljanje najnovije knjige vlč. Antona Bozanića
“Zavičajni kalendar otoka Krka”
Knjigu su predstavili autor vlč. dr.sc. Anton Bozanić, recenzent izv.prof.dr.sc. Tomislav Galović i Denis Lešić, gl. urednik Krčkog vala
Ova knjiga vlč. Bozanića je rezultat višegodišnjih istraživanja, temeljena na brojnim prethodno objavljenim knjigama istog autora o krčkim općinama i župama, te daje kronološki prikaz poznatih utjecajnih ljudi.
22. godišnjicu Društva obilježili smo 13. 12. 2025. na dan Sv. Lucije uz čašu kuhanog vina na Oleander terasi hotela Esplanade.
Prisutna su bila 24 člana Društva.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka 10. studenog 2025. održano je predavanje Nacionalna obljetnica 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i krčka kulturna baština u ispunjenoj dvorani knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
Predavanje je održao Izv. prof. dr. sc. TOMISLAV GALOVIĆ, počasni član Društva.
„Stoga, više je nego ispravna i točna, po važnosti povučena paralela za otok Krk da ima u svome okrilju temeljne hrvatske dokumente – od Bašćanske ploče preko djela i uloge hrvatskog velikaškog roda knezova Krčkih Frankapana/Frankopana do Nacrta hrvatskog Ustava – čime taj prostor ulazi u iznimno važna poglavlja nacionalne povijesti.“ – prof. Galović
Dana 14. ožujka 2024. Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda.
Naše Društvo se ovim predavanjem pridružilo obilježavanju važne obljetnice, pogotovo jer se s početkom Hrvatskog Kraljevstva pojavljuju prvi dokumentirani podaci o glagoljici, a znamo koliko su otok Krk i glagoljica blisko povezani.
Osim kronološkog izlaganja povijesnih činjenica (i ponekih mitova) prof. Galović je tijekom predavanja predstavio veliku nacionalnu izložbu pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske “U početku bijaše kraljevstvo”, čiji je koautor odlukom Ministarstva kulture i medija. Izložba je postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
27. 9.2025. godine krenuli smo iz Zagreba u nova saznanja o bogatoj riznici geologije i povijesti našeg zlatnog otoka.
Najprije smo posjetili spilju Biserujku u općini Dobrinj na otoku Krku poznatu i kao Vitezićeva špilja.
Najniža točka špilje izmjerena je na -13 metara, a dno spilje se nalazi na samo 30 metara iznad razine mora.
U spilji je stalna temperatura između 10 i 15 stupnjeva, a vlaga visoka, oko 95%. Spilja je bogata spiljskim ukrasima – stalagmitima i stalaktitima, kao i stupovima.
Više o spilji može se naći na https://www.spilja-biserujka.com.hr/spilja_biserujka_hr.html
Nakon odlične prezentacije naše vodičice Jasne Brusić, uputili smo se prema arheološkom parku Fulfinumu u Mirinama pokraj Omišlja.
Grad Fulfinum se razvio polovicom I. stoljeća, a njegovi ostaci se i danas nalaze u uvali Sepen na području Mirine pod zemljom, ali i nekoliko metara pod morem.
Priču o ovom arheološkom lokalitetu koji čuva nevjerojatnu priču čiji korijeni sežu i do dvije tisuće godina u prošlost na sebi svojstven i osebujan način ispričao nam je vodič Alen Karabaić.
Više o Fulfinumu se može naći na https://www.info-krk.com/omisalj/kultura/69/fulfinum.
U organizaciji Društva Krčana i prijatelja otoka Krka 25. rujna 2025. održano je predavanje „Vrtlarska i parkovna kultura otoka Krka“ u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
Predavanje je održala mr. Dobrila Kraljić, dipl.ing.agr., ovlaštena krajobrazna arhitektica.
Čuli smo kako krajobraz otoka Krka i naselja najbolje prepoznajemo i najduže pamtimo upravo po zelenilu. Raslinje ukazuje na vitalnost prirode, na gospodarstvo otoka i na urbanu kulturu naselja.
Na ovom predavanju Dobrila Kraljić je opisala skupinu ukrasnog bilja, zelenila koje nije samoodrživo, a koje se njeguje i oblikuje zbog ljepote i ugode.
Hortikultura briše granice među postavljenom biljnom podjelom i objedinjuje vještinu i oduševljenje stvarajući tako živu umjetnost koja se mijenja i koja ima svoje mijene. Ukrasno ili urbano zelenilo stoljećima obilježava otočne trgove, groblja i puteve, a današnji parkovi i vrtovi snažno definiraju sliku svakog naselja zasebno. Nijedna prostorna struktura ne utječe na kvalitetu ambijenta javnog i privatnog prostora kao zelenilo. Zelenilo u naseljima uvijek je doprinosilo ekološkoj, estetskoj i etičkoj kvaliteti prostornog i društvenog života, ali danas posebno.
