IZLET NA OTOK KRK

 

Cickini Ranko StaracČlanovi Društva su 21. 05. 2016.g.  posjetili Sv. Vid Miholjice- Cickini, Sužan i špilju Biserujku. Cickino 5. 8. 2016. 1

Prvo smo se uputili na arheološko nalazište Cickini u blzini Sv. Vida-Miholjice, uz stručno vodstvo arheologa Ranka Starca.

Nakon detaljnog upoznavanja sa tim, do nedavno nepoznatim, kasno antičkim sakralnim kompleksom iz V. i VI. stoljeća uputili smo se do Sv. Ivan Krstitelj, SužanSužana na vidikovac sa kojeg se pruža pogled na cijeli zaljev Soline. Obišli smo u pratnji arheologa Ranka Starca i ruševine crkvice SVI SVETI kod groblja u Sužanu i  crkvicu SV. IVANA   na obližnjem brdašcu u drmunu Gorinji , te saznali za postojanje ilirske gradine u istom drmunu.

Nakon ručka u Čižićima, veći dio društva je u razgledao špilju Biserujku, a najhrabriji su se odlučili za prvo ovogodišnje  kupanje.

Prije odlaska za Zagreb, svratili smo na šetnju i kavu u Njivice

 

AZ, BRANKO PRIDIVKOM FUČIĆ

 

U  Velikoj dvorani Matice hrvatske je 11. 5.2016.   prikazan,  po prvi put u Zagrebu film o životu i djelu Branka Fučića “AZ, BRANKO PRIDIVKOM FUČIĆ” autora Bernardina Modrića.fucic_branko_struganje[1]

O filmu i autoru fima   govorio je dr. Tomislav Galović.

Film je poetska  i kontemplativna priča o najuglednijem hrvatskom istraživaču glagoljice i srednjovjekovnog zidnog slikarstva čija je djelatnost obilježila povijest umjetnosti naših krajeva druge polovice prošloga stoljeća.

Fučić je znanstvenik koji nam je tako jednostavno, zanimljivo, slikovito i nadahnuto približio davne ljude, davne događaje i davno vrijeme.

Dragutin A. Parčić


DRUŠTVO KRČANA I PRIJATELJA OTOKA KRKA i

DRUŠTVO PRIJATELJA GLAGOLJICE

organizirali su DRUŠTVENI SASTANAK

u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“,  14. travnja 2016. g.

“Dragutin A. Parčić, znameniti hrvatski glagoljaš i leksikograf”

parčić 12

Predavači su: Stjepan Bahert, Mirna Lipovac i Darko Žubrinić

Dragutin Antun Parčić,  hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac, kartograf i fotograf, rođen je u Vrbniku 1832. Pučku je školu pohađao u Vrbniku a nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša na Glavotoku.

U razdoblju od 1855.do 1857. boravi u raznim samostanima svoje provincije: u Prvić Luci, na Galevcu, u Zadru, Krku i Glavotoku. U Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku osnovao je prvu tiskaru na otoku Krku.

Priredio je izdanje glagoljskoga Misala i Obrednika (1893) na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije.

Umro je u Rimu 1902. godine.

Predavanje je popraćeno izložbom Parčićevih knjiga iz
zbirke Mladena Kezele

Dani otvorenih vrata HAZU 2016.

Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka i Knjižnica HAZU organizirali su uvid u Zbirku starih i rijetkih knjiga u okviru Dana otvorenih vrata HAZU 2016.

Dana 13. 04. 2016. našli smo se u atriju glavne zgrade HAZU na Zrinjevcu 11, gdje nas je akademik Josip Bratulić upoznao sa značenjem Bašćanske ploče pred originalom tog  najznačajnjeg Hrvatskog spomenika. Nakon toga, uputili smo se do Knjižnice HAZU, gdje se održao susret sa članovima Društva Krčana i prijatelja otoka Krka  uz predstavljanje knjiga o otoku Krku iz fonda Akademijine Knjižnice, pod nazivom“Krk u HAZU”.

 

 

 

 

Izlet u Ljubljanu

Posjet Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici

i Arhivu Republike Slovenije 8. 4. 2016.

Članovi našeg Društva prof. dr. Arnej Mavčič i dr.dent. med Peter Zajšek su nas pozvali u Ljubljanu u posjetu Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici i Arhivu Republike Slovenije.

LJubljana DA

U tim se ustanovama nalazi mnogo dragocjenih povijesnih dokumenata napisanih glagoljicom. Među ostalim, vidjeli smo  i dio glasovitog MISALA IZ OMIŠLJA pisanog na pergamentu krajem XIII. i početkom XIV. stoljeća.

 

OSAM DESETLJEĆA OD OSNUTKA “DRUŠTVA KRČKIH HRVATA U ZAGREBU”

društvo kr lat i glgPredavanje o osnutku “Društva krčkih Hrvata u Zagrebu”,  održano je 11. 2. 2016.g. u   Velikoj  dvorani Matice Hrvatske u Matičinoj  2.  MH Bratulić i galović

Prvo društvo iseljenika sa otoka Krka osnovano je prije 80 godina  dana 16. 2. 1936.  god. u restoranu “Jelen” u Gajevoj ulici  br. 12.

O tom događaju, osnivačima te o djelovanju Društva su govorili

akademik Josip Bratulić  i dr. sc Tomislav Galović.

 

Pred zgradom u Gajevoj 12 našli smo se i podsjetili na osnivače Drušva i njihovo djelovane u godinama pred Drugi svjetski rat – dana 16. 2. 2016. g.

Krčani u New York-u

Društvo je održalo  21. 01. 2016. godine društveni sastanak iz ciklusa “Krk u Zagrebu”

Dubašnica Social Club of America Inc. (New York)

Povodom 75. obljetnice utemeljenja Društva (1940. – 2015.)

Predavanje su održali

Dr. sc. Tomislav Galović, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i

Robert Anton Kraljić, Općina Malinska -Dubašnica, načelnik

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Krčani se od kraja 19. stoljeća iseljavaju sa našeg otoka u SAD, a osobito u New York i okolicu. Najviše ih se iselio iz Omišlja i Dubašnice.

Krčani sa one strane Atlantskog oceana okupljaju se u društvima , kao što se i mi okupljamo u našem Društvu u Zagrebu.

DVANAEST GODINA DRUŠTVA

društvo gl ilat

 

Proslavu 12. obljetnice Društva započeli smo prisustvom svečanoj misi u Crkvi sv. Lucije u Jurandvoru . Misu je vodio Krčki biskup Ivica na spomendan Svete Lucije 13. 12. 2015. g.  Po završetku mise,  član našeg Društva glumac Stjepan Bahert,  izgovorio je  tekst zapisan na Bašćanskoj ploči na hrvatsko- crkvenoslavenskom jeziku .

Nakon tradicinalnog “hitanja hlipcići” fotografirali smo se  sa našim Biskupom Ivicom.2015 SLUCINJA Društvo i Ivica

Prije svečanog ručka u restoranu “Burin”, razgledali smo  romaničku crkvicu Sv. Mihovila.

Tijekom ručka podsjetili smo se na naš rad tijekom 2015. god.  i upoznali se sa planovima Društva za slijedeću godinu.

Sveta Lucija u Jurandvoru

održalo je  XXVII. društveni sastanak u Knjžnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović”,  19. studenog 2015. g..

Prikazan je film u tajanju od cca 30 min – Sveta Lucija 2014. u Jurandvoru – 11. rođendan Društva OLYMPUS DIGITAL CAMERA.

(Ž. Bonefačić i B. Milovski)

i predavanje- Crkva sv. Lucije i “Slucinja” u Jurandvoru, tradicija, povijest…  (J. Mužina)

„SLUCINJA” je tradicionalan naziv za spomen dan sv. Lucije.

Na taj se dan nakon mise sa tornja crkve bacaju blagoslovljeni hlipcići svete Lucije. Žito za hlipciće se mljelo u samostanskom mlinu na Suhoj ričini.

Običaj je vrlo rijedak i vrlo star, stariji i od Bašćanske ploče, a Jurandvor je najužnije mjesto u kojem se u ovom obliku slavi spomen dan Sv. Lucije.